Raderfordij

Raderfordij je kemijski element s atomskim brojem 104 (Rf), smješten u 7. periodi, 4. skupini i bloku d. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: nije eksperimentalno utvrđeno. Elektronska konfiguracija: [Rn] 5f14 6d2 7s2.

Atomski broj104

Standardna atomska masabez standardne atomske mase

Skupina4

Perioda7

Blokd

Elektronska konfiguracija[Rn] 5f14 6d2 7s2

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Za superteške sintetske elemente elektronska konfiguracija proizlazi iz suvremenih atomskih modela, dok je kemijsko ponašanje eksperimentalno provjereno samo u vrlo ograničenom opsegu. Relativistički učinci mogu znatno promijeniti očekivane trendove skupine.

Elektronska konfiguracija atoma je [Rn] 5f14 6d2 7s2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Kod ovog superteškog sintetskog elementa istraživane su samo vrlo male količine pojedinačnih atoma. Njegova je kemija zato eksperimentalno slabo poznata, a mnoga predviđanja o ionima i spojevima temelje se na relativističkim kvantno-kemijskim proračunima.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Makroskopski uzorak nije pripravljen, pa uobičajena svojstva materijala poput gustoće, tališta i vrelišta nisu eksperimentalno utvrđena. Vrijednosti koje se navode za superteške elemente uglavnom su teorijska predviđanja.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Znanstvena istraživanja.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Znanstvena istraživanja

Raderfordij nema uobičajenu tehničku primjenu. Nastaje atom po atom u istraživačkim pokusima kojima se proučavaju struktura i stabilnost superteških jezgara te kemija najtežih elemenata.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 7. periodi i 4. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Hafnij, Tantal, Raderfordij, Dubnij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjeprijelazni metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturinije eksperimentalno utvrđeno

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 32 · 32 · 10 · 2

Gustoćanije eksperimentalno utvrđeno

Talištenije eksperimentalno utvrđeno

Vrelištenije eksperimentalno utvrđeno

Elektronegativnost po Paulingu—

Prva energija ionizacije—

Elektronski afinitet—

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Raderfordij je sintetski element. Nastaje u nuklearnim reakcijama i prepoznaje se prema karakterističnim lancima raspada nastalih atoma; količine su premale za pripravu uobičajenog makroskopskog uzorka.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Raderfordij nema standardnu atomsku masu jer ne postoji karakteristična prirodna izotopska smjesa iz koje bi se mogao izračunati stabilan ponderirani prosjek.

Raderfordij nema stabilan izotop. Svi njegovi izotopi radioaktivni su, pa su pri mjerenju i radu važni njihovi poluživoti i načini raspada.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Raderfordij je radioaktivan. Rad zahtijeva radiološke mjere prilagođene konkretnom izotopu, aktivnosti, vrsti zračenja i kemijskom obliku tvari.