Molekule živih sustava
Ugljik tvori molekularnu okosnicu proteina, ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i mnogih drugih bioloških spojeva.
Ugljik je kemijski element s atomskim brojem 6 (C), smješten u 2. periodi, 14. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [He] 2s2 2p2.
Raspored valentnih elektrona određuje kako atom stvara veze, koje ione može tvoriti i zašto je po kemijskim svojstvima sličan susjednim elementima u periodnom sustavu.
Elektronska konfiguracija atoma je [He] 2s2 2p2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.
Ugljik ima više alotropskih oblika, među kojima su grafit i dijamant, a grafen predstavlja jedan sloj grafitne strukture. Stabilne veze C–C omogućuju lance i prstenove te čine ugljik osnovom ugljikovodika i bioloških molekula.
Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 1.821 g/cm³. Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.
U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Molekule živih sustava, Grafit, Dijamant i Kompozitni materijali.
Ugljik tvori molekularnu okosnicu proteina, ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i mnogih drugih bioloških spojeva.
Grafitni ugljik primjenjuje se kada su važni električna vodljivost, podmazivanje ili otpornost na povišene temperature.
Dijamant se koristi kao abraziv i rezni materijal jer je njegova trodimenzijska kovalentna mreža iznimno tvrda.
Ugljik se u kompozitima koristi za kombiniranje male mase s krutošću, čvrstoćom, otpornošću na toplinu ili drugim ciljanim svojstvima.
Element se nalazi u 2. periodi i 14. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Bor, Ugljik, Dušik, Aluminij, Silicij, Fosfor. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.
Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.
Ugljik ili materijali koji ga sadrže bili su poznati još u antičko doba, mnogo prije suvremene atomske teorije. Današnji kemijski element jednoznačno je određen atomskim brojem 6.
Standardna atomska masa navedena je kao interval [12.0096, 12.0116]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.
Ugljik ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.
Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.