Kemijski element · referentna stranica

13Al

Aluminij

Aluminij je kemijski element s atomskim brojem 13 (Al), smješten u 3. periodi, 13. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Ne] 3s2 3p1.

Atomski broj13

Standardna atomska masa26.9815384(3)

Skupina13

Perioda3

Blokp

Elektronska konfiguracija[Ne] 3s2 3p1

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Raspored valentnih elektrona određuje kako atom stvara veze, koje ione može tvoriti i zašto je po kemijskim svojstvima sličan susjednim elementima u periodnom sustavu.

Elektronska konfiguracija atoma je [Ne] 3s2 3p1. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 2.7 g/cm³. Talište je 933.5 K (660.3 °C). Vrelište je 2 743 K (2 470 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Ambalaža, Zrakoplovstvo i svemirska tehnika i Elektroenergetski vodovi.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Ambalaža

Aluminij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Zrakoplovstvo i svemirska tehnika

Aluminij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Elektroenergetski vodovi

Aluminij je u ovoj primjeni važan zbog električnih, elektrokemijskih ili poluvodičkih svojstava. Točna uloga ovisi o kemijskom obliku i strukturi materijala.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 3. periodi i 13. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Bor, Ugljik, Aluminij, Silicij, Cink, Galij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjepostprijelazni metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 8 · 3

Gustoća2.7 g/cm³

Talište933.5 K (660.3 °C)

Vrelište2 743 K (2 470 °C)

Elektronegativnost po Paulingu1.61

Prva energija ionizacije577.5 kJ/mol

Elektronski afinitet41.76 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Povijest elementa Aluminij uključuje prepoznavanje njegove posebne kemijske prirode, pripravu dovoljno čistog uzorka i kasnije smještanje u periodni sustav prema atomskom broju 13.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa iznosi 26.9815384(3). Ta vrijednost opisuje tipičan izotopski sastav prirodnog materijala na Zemlji i nije masa jednog određenog atoma.

Aluminij ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.