Kemijski element · referentna stranica

Bor

Bor je kemijski element s atomskim brojem 5 (B), smješten u 2. periodi, 13. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [He] 2s2 2p1.

Atomski broj5

Standardna atomska masa[10.806, 10.821]

Skupina13

Perioda2

Blokp

Elektronska konfiguracija[He] 2s2 2p1

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Raspored valentnih elektrona određuje kako atom stvara veze, koje ione može tvoriti i zašto je po kemijskim svojstvima sličan susjednim elementima u periodnom sustavu.

Elektronska konfiguracija atoma je [He] 2s2 2p1. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 2.34g/cm³. Talište je 2 365 K (2 092 °C). Vrelište je 4 200 K (3 927 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Borosilikatno staklo, Staklena vlakna i Ishrana biljaka.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Borosilikatno staklo

Bor ili njegovi spojevi ovdje su važni zbog optičkih, svjetlosnih, mehaničkih ili keramičkih svojstava. Mogu utjecati na boju, prozirnost, emisiju svjetlosti, lom ili čvrstoću materijala.

Staklena vlakna

Bor ili njegovi spojevi ovdje su važni zbog optičkih, svjetlosnih, mehaničkih ili keramičkih svojstava. Mogu utjecati na boju, prozirnost, emisiju svjetlosti, lom ili čvrstoću materijala.

Ishrana biljaka

Bor se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 2. periodi i 13. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Bor, Ugljik, Aluminij, Silicij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjepolumetal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 3

Gustoća2.34g/cm³

Talište2 365 K (2 092 °C)

Vrelište4 200 K (3 927 °C)

Elektronegativnost po Paulingu2.04

Prva energija ionizacije800.6 kJ/mol

Elektronski afinitet26.99 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Bor u izvornoj se bilješci navodi ime Joseph Louis Gay-Lussac. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa navedena je kao interval [10.806, 10.821]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.

Bor ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.