Znanstvena istraživanja
Francij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Francij je kemijski element s atomskim brojem 87 (Fr), smješten u 7. periodi, 1. skupini i bloku s. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Rn] 7s1.
Elementi 1. skupine imaju jedan elektron u vanjskoj popunjenoj ljusci. Kod alkalijskih metala taj se elektron razmjerno lako uklanja, pa su tipični ioni naboja +1 i velika reaktivnost.
Elektronska konfiguracija atoma je [Rn] 7s1. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.
Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.
Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Talište je 300 K (26.9 °C). Vrelište je 923K (676.9 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.
U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Znanstvena istraživanja.
Francij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Element se nalazi u 7. periodi i 1. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Cezij, Barij, Francij, Radij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.
Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.
Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Francij u izvornoj se bilješci navodi ime Marguerite Perey. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.
Francij nema standardnu atomsku masu jer ne postoji karakteristična prirodna izotopska smjesa iz koje bi se mogao izračunati stabilan ponderirani prosjek.
Francij nema stabilan izotop. Svi njegovi izotopi radioaktivni su, pa su pri mjerenju i radu važni njihovi poluživoti i načini raspada.
Francij je radioaktivan. Rad zahtijeva radiološke mjere prilagođene konkretnom izotopu, aktivnosti, vrsti zračenja i kemijskom obliku tvari.