Kemijski element · referentna stranica

88Ra

Radij

Radij je kemijski element s atomskim brojem 88 (Ra), smješten u 7. periodi, 2. skupini i bloku s. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Rn] 7s2.

Atomski broj88

Standardna atomska masabez standardne atomske mase

Skupina2

Perioda7

Bloks

Elektronska konfiguracija[Rn] 7s2

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Elementi 2. skupine imaju dva valentna elektrona. Zemnoalkalijski metali obično tvore ione naboja +2, a njihova se svojstva postupno mijenjaju niz skupinu.

Elektronska konfiguracija atoma je [Rn] 7s2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 5.0g/cm³. Talište je 1 233 K (959.9 °C). Vrelište je 1 773K (1 737 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Znanstvena istraživanja, Povijest i Povijest medicine.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Znanstvena istraživanja

Radij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Povijest

Radij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Povijest medicine

Radij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 7. periodi i 2. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Cezij, Barij, Francij, Radij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjezemnoalkalijski metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 32 · 18 · 8 · 2

Gustoća5.0g/cm³

Talište1 233 K (959.9 °C)

Vrelište1 773K (1 737 °C)

Elektronegativnost po Paulingu0.9

Prva energija ionizacije509.3 kJ/mol

Elektronski afinitet9.6485 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Radij u izvornoj se bilješci navodi ime Pierre Curie. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Radij nema standardnu atomsku masu jer ne postoji karakteristična prirodna izotopska smjesa iz koje bi se mogao izračunati stabilan ponderirani prosjek.

Radij nema stabilan izotop. Svi njegovi izotopi radioaktivni su, pa su pri mjerenju i radu važni njihovi poluživoti i načini raspada.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Radij je radioaktivan. Rad zahtijeva radiološke mjere prilagođene konkretnom izotopu, aktivnosti, vrsti zračenja i kemijskom obliku tvari.