Kemijski element · referentna stranica

37Rb

Rubidij

Rubidij je kemijski element s atomskim brojem 37 (Rb), smješten u 5. periodi, 1. skupini i bloku s. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Kr] 5s1.

Atomski broj37

Standardna atomska masa85.4678(3)

Skupina1

Perioda5

Bloks

Elektronska konfiguracija[Kr] 5s1

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Elementi 1. skupine imaju jedan elektron u vanjskoj popunjenoj ljusci. Kod alkalijskih metala taj se elektron razmjerno lako uklanja, pa su tipični ioni naboja +1 i velika reaktivnost.

Elektronska konfiguracija atoma je [Kr] 5s1. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 1.532 g/cm³. Talište je 312.5 K (39.3 °C). Vrelište je 961 K (687.9 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Znanstvena istraživanja, Atomski satovi i Fotoćelije.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Znanstvena istraživanja

Rubidij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Atomski satovi

Rubidij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Fotoćelije

Rubidij je u ovoj primjeni važan zbog električnih, elektrokemijskih ili poluvodičkih svojstava. Točna uloga ovisi o kemijskom obliku i strukturi materijala.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 5. periodi i 1. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Kalij, Kalcij, Rubidij, Stroncij, Cezij, Barij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjealkalijski metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 8 · 1

Gustoća1.532 g/cm³

Talište312.5 K (39.3 °C)

Vrelište961 K (687.9 °C)

Elektronegativnost po Paulingu0.82

Prva energija ionizacije403 kJ/mol

Elektronski afinitet46.88 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Rubidij u izvornoj se bilješci navodi ime Robert Bunsen. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa iznosi 85.4678(3). Ta vrijednost opisuje tipičan izotopski sastav prirodnog materijala na Zemlji i nije masa jednog određenog atoma.

Rubidij ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.