Kemijski element · referentna stranica

4Be

Berilij

Berilij je kemijski element s atomskim brojem 4 (Be), smješten u 2. periodi, 2. skupini i bloku s. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [He] 2s2.

Atomski broj4

Standardna atomska masa9.0121831(5)

Skupina2

Perioda2

Bloks

Elektronska konfiguracija[He] 2s2

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Elementi 2. skupine imaju dva valentna elektrona. Zemnoalkalijski metali obično tvore ione naboja +2, a njihova se svojstva postupno mijenjaju niz skupinu.

Elektronska konfiguracija atoma je [He] 2s2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 1.85 g/cm³. Talište je 1 556 K (1 283 °C). Vrelište je 2 742 K (2 469 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Zrakoplovstvo i svemirska tehnika, Prozori za rendgensko zračenje i Legure.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Zrakoplovstvo i svemirska tehnika

Berilij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Prozori za rendgensko zračenje

Berilij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Legure

Berilij se u ovoj primjeni pojavljuje kao sastojak metala ili legure, gdje utječe na mehanička svojstva, otpornost na koroziju, ponašanje pri povišenoj temperaturi ili obradivost materijala.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 2. periodi i 2. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Vodik, Litij, Berilij, Natrij, Magnezij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjezemnoalkalijski metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 2

Gustoća1.85 g/cm³

Talište1 556 K (1 283 °C)

Vrelište2 742 K (2 469 °C)

Elektronegativnost po Paulingu1.57

Prva energija ionizacije899.5 kJ/mol

Elektronski afinitet—

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Berilij u izvornoj se bilješci navodi ime Louis Nicolas Vauquelin. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa iznosi 9.0121831(5). Ta vrijednost opisuje tipičan izotopski sastav prirodnog materijala na Zemlji i nije masa jednog određenog atoma.

Berilij ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.