Kemijski element · referentna stranica

3Li

Litij

Litij je kemijski element s atomskim brojem 3 (Li), smješten u 2. periodi, 1. skupini i bloku s. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [He] 2s1.

Atomski broj3

Standardna atomska masa[6.938, 6.997]

Skupina1

Perioda2

Bloks

Elektronska konfiguracija[He] 2s1

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Elementi 1. skupine imaju jedan elektron u vanjskoj popunjenoj ljusci. Kod alkalijskih metala taj se elektron razmjerno lako uklanja, pa su tipični ioni naboja +1 i velika reaktivnost.

Elektronska konfiguracija atoma je [He] 2s1. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 0.534 g/cm³. Talište je 453.6 K (180.5 °C). Vrelište je 1 603 K (1 330 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Baterije, Posebna stakla i Legure.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Baterije

Litij se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Posebna stakla

Litij ili njegovi spojevi ovdje su važni zbog optičkih, svjetlosnih, mehaničkih ili keramičkih svojstava. Mogu utjecati na boju, prozirnost, emisiju svjetlosti, lom ili čvrstoću materijala.

Legure

Litij se u ovoj primjeni pojavljuje kao sastojak metala ili legure, gdje utječe na mehanička svojstva, otpornost na koroziju, ponašanje pri povišenoj temperaturi ili obradivost materijala.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 2. periodi i 1. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Vodik, Litij, Berilij, Natrij, Magnezij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjealkalijski metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 1

Gustoća0.534 g/cm³

Talište453.6 K (180.5 °C)

Vrelište1 603 K (1 330 °C)

Elektronegativnost po Paulingu0.98

Prva energija ionizacije520.2 kJ/mol

Elektronski afinitet59.63 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Litij u izvornoj se bilješci navodi ime Johan August Arfwedson. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa navedena je kao interval [6.938, 6.997]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.

Litij ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.