Kemijski element · referentna stranica

80Hg

Živa

Živa je kemijski element s atomskim brojem 80 (Hg), smješten u 6. periodi, 12. skupini i bloku d. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: tekuće. Elektronska konfiguracija: [Xe] 4f14 5d10 6s2.

Atomski broj80

Standardna atomska masa200.592(3)

Skupina12

Perioda6

Blokd

Elektronska konfiguracija[Xe] 4f14 5d10 6s2

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Kod prijelaznih elemenata u kemiji sudjeluju elektroni vanjske s-ljuske i obližnjih d-orbitala. To omogućuje više oksidacijskih stanja, stvaranje kompleksa te raznolika magnetska i katalitička svojstva.

Elektronska konfiguracija atoma je [Xe] 4f14 5d10 6s2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Živa je pri sobnoj temperaturi tekući metal. Tvori spojeve u oksidacijskim stanjima +1 i +2 te s mnogim metalima stvara amalgame.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je tekuće. Gustoća je navedena kao 13.53 g/cm³. Talište je 234.3 K (-38.8 °C). Vrelište je 629.9 K (356.7 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Mjerenje, Svjetiljke i Kemijska sinteza.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Mjerenje

Živa se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Svjetiljke

Živa ili njegovi spojevi ovdje su važni zbog optičkih, svjetlosnih, mehaničkih ili keramičkih svojstava. Mogu utjecati na boju, prozirnost, emisiju svjetlosti, lom ili čvrstoću materijala.

Kemijska sinteza

Živa ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 6. periodi i 12. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Srebro, Kadmij, Indij, Zlato, Živa, Talij. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjeprijelazni metal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturitekuće

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 32 · 18 · 2

Gustoća13.53 g/cm³

Talište234.3 K (-38.8 °C)

Vrelište629.9 K (356.7 °C)

Elektronegativnost po Paulingu2

Prva energija ionizacije1 007 kJ/mol

Elektronski afinitet—

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Materijali koji sadrže element Živa poznati su od davnina. Suvremena kemija element određuje njegovim atomskim brojem 80, ne datumom prvog korištenja materijala.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa iznosi 200.592(3). Ta vrijednost opisuje tipičan izotopski sastav prirodnog materijala na Zemlji i nije masa jednog određenog atoma.

Živa ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Opasnost ovisi o kemijskom obliku elementa, dozi i putu izlaganja. Čisti element, njegovi ioni i spojevi mogu imati vrlo različite biološke i okolišne učinke, pa podatke treba provjeriti za konkretnu tvar koja se upotrebljava.