Baterije
Olovo se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Olovo je kemijski element s atomskim brojem 82 (Pb), smješten u 6. periodi, 14. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p2.
Raspored valentnih elektrona određuje kako atom stvara veze, koje ione može tvoriti i zašto je po kemijskim svojstvima sličan susjednim elementima u periodnom sustavu.
Elektronska konfiguracija atoma je [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p2. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.
Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.
Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 11.34 g/cm³. Talište je 600.6 K (327.5 °C). Vrelište je 2 022 K (1 749 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.
U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Baterije, Zaštita od zračenja i Graditeljstvo.
Olovo se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
U ovoj su primjeni važne nuklearne osobine određenih izotopa elementa Olovo. Primjena je vezana uz točno određeni izotop i zahtijeva specijaliziran nadzor materijala i zračenja.
Olovo se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Element se nalazi u 6. periodi i 14. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Indij, Kositar, Antimon, Talij, Olovo, Bizmut. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.
Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.
Olovo ili materijali koji ga sadrže bili su poznati još u antičko doba, mnogo prije suvremene atomske teorije. Današnji kemijski element jednoznačno je određen atomskim brojem 82.
Standardna atomska masa navedena je kao interval [206.14, 207.94]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.
Olovo ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.
Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.