Kemijski element · referentna stranica

17Cl

Klor

Klor je kemijski element s atomskim brojem 17 (Cl), smješten u 3. periodi, 17. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: plinovito. Elektronska konfiguracija: [Ne] 3s2 3p5.

Atomski broj17

Standardna atomska masa[35.446, 35.457]

Skupina17

Perioda3

Blokp

Elektronska konfiguracija[Ne] 3s2 3p5

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Halogeni imaju sedam valentnih elektrona. Često primaju jedan elektron ili tvore jednu kovalentnu vezu, pa je oksidacijsko stanje −1 za njih vrlo karakteristično.

Elektronska konfiguracija atoma je [Ne] 3s2 3p5. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Elementarni klor tvori molekule Cl₂. Kloridi su vrlo rasprostranjeni, a klor u oksospojevima može imati nekoliko pozitivnih oksidacijskih stanja.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je plinovito. Gustoća je navedena kao 3.2 g/L. Talište je 172.2 K (-100.9 °C). Vrelište je 239.1 K (-34.04 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Obrada vode, PVC i Kemijska sinteza.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Obrada vode

Klor ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.

PVC

Klor se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Kemijska sinteza

Klor ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 3. periodi i 17. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Kisik, Fluor, Neon, Sumpor, Klor, Argon. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjedvoatomni nemetal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturiplinovito

Elektronske ljuske2 · 8 · 7

Gustoća3.2 g/L

Talište172.2 K (-100.9 °C)

Vrelište239.1 K (-34.04 °C)

Elektronegativnost po Paulingu3.16

Prva energija ionizacije1 251 kJ/mol

Elektronski afinitet348.6 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Klor u izvornoj se bilješci navodi ime Carl Wilhelm Scheele. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa navedena je kao interval [35.446, 35.457]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.

Klor ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.