Kemijski element · referentna stranica
35Br

Brom

Brom je kemijski element s atomskim brojem 35 (Br), smješten u 4. periodi, 17. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: tekuće. Elektronska konfiguracija: [Ar] 3d10 4s2 4p5.

Atomski broj35
Standardna atomska masa[79.901, 79.907]
Skupina17
Perioda4
Blokp
Elektronska konfiguracija[Ar] 3d10 4s2 4p5
Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Halogeni imaju sedam valentnih elektrona. Često primaju jedan elektron ili tvore jednu kovalentnu vezu, pa je oksidacijsko stanje −1 za njih vrlo karakteristično.

Elektronska konfiguracija atoma je [Ar] 3d10 4s2 4p5. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je tekuće. Gustoća je navedena kao 3.1028 g/cm³. Talište je 265.9 K (-7.2 °C). Vrelište je 332 K (58.85 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Usporivači gorenja, Fotografija i Kemijska sinteza.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Usporivači gorenja

Brom se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Fotografija

Brom se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Kemijska sinteza

Brom ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 4. periodi i 17. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Sumpor, Klor, Argon, Selenij, Brom, Kripton. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjedvoatomni nemetal
Agregatno stanje pri sobnoj temperaturitekuće
Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 7
Gustoća3.1028 g/cm³
Talište265.9 K (-7.2 °C)
Vrelište332 K (58.85 °C)
Elektronegativnost po Paulingu2.96
Prva energija ionizacije1 140 kJ/mol
Elektronski afinitet324.5 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Brom u izvornoj se bilješci navodi ime Antoine Jérôme Balard. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa navedena je kao interval [79.901, 79.907]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.

Brom ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.