Usporivači gorenja
Brom se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Brom je kemijski element s atomskim brojem 35 (Br), smješten u 4. periodi, 17. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: tekuće. Elektronska konfiguracija: [Ar] 3d10 4s2 4p5.
Halogeni imaju sedam valentnih elektrona. Često primaju jedan elektron ili tvore jednu kovalentnu vezu, pa je oksidacijsko stanje −1 za njih vrlo karakteristično.
Elektronska konfiguracija atoma je [Ar] 3d10 4s2 4p5. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.
Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.
Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je tekuće. Gustoća je navedena kao 3.1028 g/cm³. Talište je 265.9 K (-7.2 °C). Vrelište je 332 K (58.85 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.
U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Usporivači gorenja, Fotografija i Kemijska sinteza.
Brom se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Brom se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.
Brom ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.
Element se nalazi u 4. periodi i 17. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Sumpor, Klor, Argon, Selenij, Brom, Kripton. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.
Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.
Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Brom u izvornoj se bilješci navodi ime Antoine Jérôme Balard. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.
Standardna atomska masa navedena je kao interval [79.901, 79.907]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.
Brom ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.
Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.