Kemijski element · referentna stranica

18Ar

Argon

Argon je kemijski element s atomskim brojem 18 (Ar), smješten u 3. periodi, 18. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: plinovito. Elektronska konfiguracija: [Ne] 3s2 3p6.

Atomski broj18

Standardna atomska masa[39.792, 39.963]

Skupina18

Perioda3

Blokp

Elektronska konfiguracija[Ne] 3s2 3p6

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Plemeniti plinovi imaju popunjenu vanjsku elektronsku ljusku. Zbog toga su pri uobičajenim uvjetima uglavnom slabo reaktivni, iako teži članovi skupine mogu tvoriti neke spojeve.

Elektronska konfiguracija atoma je [Ne] 3s2 3p6. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Kao plemeniti plin element je u elementarnom stanju jednoatomni i slabo reaktivan. Kod težih članova skupine ipak su moguće neke kemijske veze, osobito s vrlo elektronegativnim elementima.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je plinovito. Gustoća je navedena kao 1.784 g/L. Talište je 83.81 K (-189.3 °C). Vrelište je 87.3 K (-185.8 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Zavarivanje, Rasvjeta i Inertne atmosfere.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Zavarivanje

Argon se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Rasvjeta

Argon ili njegovi spojevi ovdje su važni zbog optičkih, svjetlosnih, mehaničkih ili keramičkih svojstava. Mogu utjecati na boju, prozirnost, emisiju svjetlosti, lom ili čvrstoću materijala.

Inertne atmosfere

Argon se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 3. periodi i 18. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Fluor, Neon, Klor, Argon, Brom, Kripton. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjeplemeniti plin

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturiplinovito

Elektronske ljuske2 · 8 · 8

Gustoća1.784 g/L

Talište83.81 K (-189.3 °C)

Vrelište87.3 K (-185.8 °C)

Elektronegativnost po Paulingu—

Prva energija ionizacije1 521 kJ/mol

Elektronski afinitet—

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Argon u izvornoj se bilješci navodi ime Lord Rayleigh. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa navedena je kao interval [39.792, 39.963]. Prirodni uzorci mogu se malo razlikovati u izotopskom sastavu, pa jedna decimalna vrijednost ne bi prikazala stvarnu promjenjivost.

Argon ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.