Kemijski element · referentna stranica

53I

Jod

Jod je kemijski element s atomskim brojem 53 (I), smješten u 5. periodi, 17. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Kr] 4d10 5s2 5p5.

Atomski broj53

Standardna atomska masa126.90447(3)

Skupina17

Perioda5

Blokp

Elektronska konfiguracija[Kr] 4d10 5s2 5p5

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Halogeni imaju sedam valentnih elektrona. Često primaju jedan elektron ili tvore jednu kovalentnu vezu, pa je oksidacijsko stanje −1 za njih vrlo karakteristično.

Elektronska konfiguracija atoma je [Kr] 4d10 5s2 5p5. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Elementarni jod pojavljuje se kao I₂. U spojevima su česti jodidi i oksospojevi joda, pri čemu jod može imati više pozitivnih oksidacijskih stanja.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Gustoća je navedena kao 4.933 g/cm³. Talište je 386.8 K (113.7 °C). Vrelište je 457.4 K (184.2 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Funkcija štitnjače, Prehrana, Antiseptici i Fotografija.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Funkcija štitnjače

Jod se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Prehrana

Jod se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Antiseptici

Jod se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Fotografija

Jod se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 5. periodi i 17. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Selenij, Brom, Kripton, Telurij, Jod, Ksenon. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjedvoatomni nemetal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 18 · 7

Gustoća4.933 g/cm³

Talište386.8 K (113.7 °C)

Vrelište457.4 K (184.2 °C)

Elektronegativnost po Paulingu2.66

Prva energija ionizacije1 008 kJ/mol

Elektronski afinitet295.2 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Jod u izvornoj se bilješci navodi ime Bernard Courtois. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Standardna atomska masa iznosi 126.90447(3). Ta vrijednost opisuje tipičan izotopski sastav prirodnog materijala na Zemlji i nije masa jednog određenog atoma.

Jod ima barem jedan stabilan izotop. Izotopi imaju jednak broj protona i zato pripadaju istom elementu, ali se razlikuju po broju neutrona i atomskoj masi.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Element u slobodnom stanju ili njegovi reaktivni spojevi mogu biti korozivni ili otrovni. Rizik snažno ovisi o kemijskom obliku, koncentraciji i putu izlaganja.