Kemijski element · referentna stranica

85At

Astat

Astat je kemijski element s atomskim brojem 85 (At), smješten u 6. periodi, 17. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: čvrsto. Elektronska konfiguracija: [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p5.

Atomski broj85

Standardna atomska masabez standardne atomske mase

Skupina17

Perioda6

Blokp

Elektronska konfiguracija[Xe] 4f14 5d10 6s2 6p5

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Halogeni imaju sedam valentnih elektrona. Često primaju jedan elektron ili tvore jednu kovalentnu vezu, pa je oksidacijsko stanje −1 za njih vrlo karakteristično.

Elektronska konfiguracija atoma je [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p5. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Element tvori spojeve čija struktura i reaktivnost proizlaze iz broja valentnih elektrona, elektronegativnosti i veličine atoma. Posebno su važni spojevi stabilni u uobičajenim oksidacijskim stanjima toga elementa.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je čvrsto. Talište je 575 K (301.9 °C). Vrelište je 610 K (336.9 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Znanstvena istraživanja, Nuklearna medicina i Kemijska sinteza.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Znanstvena istraživanja

Astat se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Nuklearna medicina

U ovoj su primjeni važne nuklearne osobine određenih izotopa elementa Astat. Primjena je vezana uz točno određeni izotop i zahtijeva specijaliziran nadzor materijala i zračenja.

Kemijska sinteza

Astat ili njegovi spojevi sudjeluju u kemijskim procesima kao reagens, katalitički aktivna sastavnica ili sirovina. Njihova važnost proizlazi iz reaktivnosti i stabilnosti u zadanim uvjetima.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 6. periodi i 17. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Telurij, Jod, Ksenon, Polonij, Astat, Radon. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjepolumetal

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturičvrsto

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 32 · 18 · 7

Gustoća—

Talište575 K (301.9 °C)

Vrelište610 K (336.9 °C)

Elektronegativnost po Paulingu2.2

Prva energija ionizacije899 kJ/mol

Elektronski afinitet233 kJ/mol

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Astat u izvornoj se bilješci navodi ime Dale R. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Astat nema standardnu atomsku masu jer ne postoji karakteristična prirodna izotopska smjesa iz koje bi se mogao izračunati stabilan ponderirani prosjek.

Astat nema stabilan izotop. Svi njegovi izotopi radioaktivni su, pa su pri mjerenju i radu važni njihovi poluživoti i načini raspada.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Astat je radioaktivan. Rad zahtijeva radiološke mjere prilagođene konkretnom izotopu, aktivnosti, vrsti zračenja i kemijskom obliku tvari.