Kemijski element · referentna stranica

86Rn

Radon

Radon je kemijski element s atomskim brojem 86 (Rn), smješten u 6. periodi, 18. skupini i bloku p. Referentno agregatno stanje pri sobnoj temperaturi: plinovito. Elektronska konfiguracija: [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p6.

Atomski broj86

Standardna atomska masabez standardne atomske mase

Skupina18

Perioda6

Blokp

Elektronska konfiguracija[Xe] 4f14 5d10 6s2 6p6

Elektronska struktura

Što određuje kemijsko ponašanje

Plemeniti plinovi imaju popunjenu vanjsku elektronsku ljusku. Zbog toga su pri uobičajenim uvjetima uglavnom slabo reaktivni, iako teži članovi skupine mogu tvoriti neke spojeve.

Elektronska konfiguracija atoma je [Xe] 4f14 5d10 6s2 6p6. Broj i energija valentnih elektrona utječu na stvaranje veza, uobičajena oksidacijska stanja i sličnost sa susjednim elementima.

Kemijski oblici

Spojevi, ioni i materijali

Kao plemeniti plin element je u elementarnom stanju jednoatomni i slabo reaktivan. Kod težih članova skupine ipak su moguće neke kemijske veze, osobito s vrlo elektronegativnim elementima.

Fizikalno ponašanje

Agregatno stanje i fazni prijelazi

Pri sobnoj temperaturi referentno agregatno stanje je plinovito. Gustoća je navedena kao 9.73 g/L. Talište je 202 K (-71.15 °C). Vrelište je 211.5 K (-61.65 °C). Na izmjerene vrijednosti mogu utjecati tlak, čistoća uzorka, alotropski oblik i kristalna struktura.

Pojavnost i primjene

Gdje se element nalazi i čemu služi

U praksi se s ovim elementom susrećemo ponajprije u područjima: Geologija, Zdravlje i Znanstvena istraživanja.

U praksi

Konkretni primjeri primjene

Geologija

Radon se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Zdravlje

Radon se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Znanstvena istraživanja

Radon se na ovom području primjenjuje zbog kombinacije svojih fizikalnih i kemijskih svojstava. Konkretna uloga ovisi o obliku elementa, čistoći i zahtjevima pojedine primjene.

Položaj u periodnom sustavu

Što pokazuju susjedni elementi

Element se nalazi u 6. periodi i 18. skupini. Među njegovim stvarnim susjedima u periodnom sustavu nalaze se, primjerice: Jod, Ksenon, Astat, Radon, Tenes, Oganeson. Usporedba susjeda pomaže razumjeti promjene atomskog polumjera, energije ionizacije, valentnih elektrona i načina kemijskog vezanja.

Referentni podaci

Fizikalna i atomska svojstva

Razvrstavanjeplemeniti plin

Agregatno stanje pri sobnoj temperaturiplinovito

Elektronske ljuske2 · 8 · 18 · 32 · 18 · 8

Gustoća9.73 g/L

Talište202 K (-71.15 °C)

Vrelište211.5 K (-61.65 °C)

Elektronegativnost po Paulingu—

Prva energija ionizacije1 037 kJ/mol

Elektronski afinitet—

Vrijednosti se odnose na element ili neutralni atom gdje je to primjenjivo. Fizikalni podaci mogu ovisiti o alotropskom obliku, tlaku i uvjetima mjerenja.

Povijest

Otkriće i identifikacija

Uz otkriće ili prepoznavanje elementa Radon u izvornoj se bilješci navodi ime Friedrich Ernst Dorn. Prepoznavanje posebnog elementa, priprava dovoljno čistog uzorka i kasnije određivanje atomskog broja nisu nužno bili isti povijesni događaj.

Izotopi i atomska masa

Kako izotopski sastav mijenja brojčane vrijednosti

Radon nema standardnu atomsku masu jer ne postoji karakteristična prirodna izotopska smjesa iz koje bi se mogao izračunati stabilan ponderirani prosjek.

Radon nema stabilan izotop. Svi njegovi izotopi radioaktivni su, pa su pri mjerenju i radu važni njihovi poluživoti i načini raspada.

Sigurnost

Rukovanje i izlaganje

Radon je radioaktivan. Rad zahtijeva radiološke mjere prilagođene konkretnom izotopu, aktivnosti, vrsti zračenja i kemijskom obliku tvari.